Društveno preduzetništvo za humanije i uspješnije poslovanje

U utorak, 14.11.2023 je u prostorijama Vlade Brčko distrikta održan Javno – privatni dijalog o podršci socijalnom preduzetništvu, u organizaciji Vlade Brčko distrikta, uz podršku projekta ‘‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/ EU4DigitalSME‘‘ koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Učestvovali su predstavnici Vlade Brčko distrikta BiH, predstavnici nevladinog sektora, poslovnih asocijacija i donatora.

Tokom dijaloga, trasirane su smjernice u kreiranju javnih politika usmjerenih ka podsticanju socijalnog preduzetništva u smislu preduzetničkog djelovanja kroz posebna preduzeća koja bi se bavila rješavanjem ili olakšavanjem određenih društvenih izazova uz istovremeno ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva. Trenutno u Brčko distriktu nema socijalnih preduzeća, ali postoje primjeri dobre prakse unutar BiH i u zemljama okruženja koji bi se mogli replicirati i prilagoditi potrebama Brčko distrikta. Vlada Brčko distrikta je odlučna da napravi značajne pomake u ovoj oblasti i početak javno privatnog dijaloga na ovu temu je doprinos razradi postojećeg zakonskog okvira i promociji ove specifične vrste preduzetništva.

„Vlada Brčko distrikta je donijela Zakon o socijalnom preduzetništvu koji definira kategoriju socijalnog preduzeća, kako se stiče status socijalnog preduzeća i sve ostale potrebne uvjete, uključujući i posebne poreske i druge povlastice. Predviđeno je osnivanje Vijeća za socijalno preduzetništvo Brčko distrikta BiH sastavljenog od relevantnih organizacija i ciljnih grupa koje će dalje kroz široku raspravu predložiti nacrt podzakonskih akata kako bi zaokružili zakonsku regulativu u ovoj oblasti i podstakli osnivanje socijalnih preduzeća.“ – izjavila je gđa Amra Abadžić, predstavnica Vlade Brčko distrikta BiH, šefica Pododjela za privredni razvoj, sport i kulturu. Ona je istakla i da će status socijalnog preduzeća biti moguće ostvariti za sve već registrovane organizacije i preduzeća, osim za one čiji je osnivač Brčko distrikt BiH.

Govoreći o primjerima socijalnog preduzetništva u BiH, učesnici su naveli brojne primjere preduzeća iz različitih oblasti, kao što su poljoprivreda i proizvodnja hrane, upravljanje otpadom, prerađivačku industriju i druge, dok socijalna preduzeća iz ovih sektora obavljaju i važnu funkciju uključivanja ugroženih ciljnih grupa u tržište rada.

Ovaj pristup razvoja preuzetništvu omogućava i primjenu digitalnih tehnologija i inovacija usklađenim sa principima zelene i cirkularne ekonomije što su pokazali i neki od predstavljenih primjera iz EU kao na primjer digitalno pčelarstvo, digitalno praćenje ciklusa proizvodnje drveta, razni primjeri iz tekstilne industrije itd.

„Socijalno preduzetništvo podrazumijeva korištenje principa preduzetništva kako bi se stvorila i implementirala inovativna rješenja za društvene, kulturne ili ekološke probleme, promovišući poslovni pristup s naglaskom na postizanje pozitivnog društvenog utjecaja. Upravo zbog toga, socijalno preduzetništvo dobija na važnosti u Bosni i Hercegovini jer doprinosi ekonomskom rastu, stvara mogućnosti za zapošljavanje i rješava društvene probleme, a ujedno pruža alternativni pristup i ekonomskom razvoju i socijalnoj zaštiti. Pored Zakona o socijalnom preduzetništvu, u Brčko Distriktu (usvojen 2022.) i Republici Srpskoj (2021.), kao i u Federaciji BiH koji je u proceduri donošenja, postoje brojne inicijative i programi podrške koji promovišu socijalno preduzetništvo.“ – izjavio je g. Donald Prohaska, zamjenik voditelja projekta/ viši savjetnik, GIZ.

Učesnici su istakli neophodnost postojanja mjera finansijske i ne-finansijske podrške za socijalna preduzeća, navodeći da su ona kvalifikovana za takvu pomoć samom društvenom funkcijom koju obavljaju, pored klasične preduzetničke svrhe. Navodi se da takva preduzeća ne bi mogla preživjeti u sadašnjim tržišnim uslovima bez pomoći viših instanci.

„Vrlo je važno razgovarati sa poslovnom zajednicom u smislu promocije socijalnog preduzetništva jer i postojeća preduzeća i nevladine organizacije mogu da osnuju ili prerastu u socijalno preduzeće, koje je u osnovi neprofitno. Ostvareni profit se ponovo investira u poslovanje.“ –  naglasila je gđa. Ane Sindik, viša savjetnica za mala i srednja preduzeća iz Hrvatske. Ona je istakla kao veliki kvalitet socijalnog preduzetništva činjenicu da se takva preduzeća često fokusiraju na socijalnu inkluziju osjetljivih društvenih grupa u tržište rada, što je teško postići na druge načine, te da se ovdje prije svega ističe društveno odgovorno poslovanje kroz rješavanje određenih društvenih izazova.

Zaključci jučerašnjeg skupa su višestruki. Potrebno je raditi na podizanju razine svijesti o socijalnom preduzetništvu putem pozitivnih primjera i promotivnih kampanja kako bi zainteresirali preduzetnike, nevladin sektor, kao i osjetljive kategorije stanovništva da ostvare svoje ideje angažovanjem u ovoj formi poslovanja. Interakcija privatnog i civilnog sektora sa javnom upravom se mora poticati kako bi se razgovaralo o problemima i reagiralo kroz pravilnike i prijedloge za razvoj socijalnih preduzeća koja mogu biti pokretač razvoja zajednice. Neophodno je i razraditi pravilnik i podzakonske akte prema potrebama preduzetnika koji su usmjereni ka registraciji socijalnog preduzeća i na sve načine podržati socijalno preduzetništvo u skladu sa nadležnostima i ingerencijama institucija Brčko distrikta BiH. Društveno odgovorno poslovanje vidljivo je u radu puno velikih firmi u BiH o čemu je potrebno razgovarati kako se ti dobri primjeri mogli replicirati.

Kolačići

Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam ponudila bolje iskustvo pregledavanja. Saznajte više